Veza izmedju reumatoidnog artritisa i povećanog rizika od srčanih bolesti

Može se primeniti i na ankilozni spondilitis i psoriatični artritis

Poznato je da ljudi sa reumatoidnim artritisom (RA) imaju povećan rizik od morbiditeta i smrtnosti od kardiovaskularnih oboljenja - rizik koji se može uporediti sa onim kod ljudi s dijabetesom tipa 2. Kod ljudi sa reumatoidnim artritisom postoji povećan rizik od tihog infarkta miokarda (srčanog udara) i iznenadne smrti. Prevalenca infarkta miokarda je više od dva puta veća kod ljudi sa reumatoidnim artritisom u poređenju sa opštom populacijom.

Uzročna veza između kardiovaskularnih bolesti i reumatoidnog artritisa je složena i izgleda da je povezana sa nekoliko faktora. Doprinosiju se tradicionalni kardiovaskularni faktori rizika (npr. Hipertenzija, gojaznost, pušenje, dijabetes, visok holesterol), kao i markeri ozbiljnosti reumatoidnog artritisa.

Kardiovaskularni rizik kod reumatoidnog artritisa: ono što znamo

Već dugi niz godina istraživači proučavaju udruženje i da li se dovoljno pažnje poklanja kardiovaskularnim faktorima rizika kod ljudi s zapaljenim vrstama artritisa . Čak je rečeno i da je reumatoidni artritis nezavisan faktor rizika za kardiovaskularne bolesti. Nalazi koje su istraživači otkrili uključuju:

Zašto je veza važna?

Približno polovina svih smrtnih slučajeva kod ljudi sa reumatoidnim artritisom povezana je sa kardiovaskularnim oboljenjima. Kardiovaskularni mortalitet je povećan za 50 procenata, a rizik od kardiovaskularnih bolesti povećan je za 48 procenata među onima sa reumatoidnim artritisom u poređenju sa opštom populacijom (Avina-Zubieta).

Ljudi koji su dugo vremena imali reumatoidni artritis, osobe sa ekstraartikularnim manifestacijama (tj., Pogađaju više nego samo zglobovi), kao i one sa reumatoidnim faktorima i anti-CCP (autoantibodije) imaju najveći rizik od kardiovaskularne smrtnosti. Upravljanje rizikom je od suštinskog značaja.

Preporuke EULAR-a za upravljanje kardiovaskularnim rizikom u RA

U 2009. godini, EULAR (Evropska liga protiv reumatizma) sastavio je radnu grupu za davanje preporuka za upravljanje kardiovaskularnim rizikom kod ljudi sa reumatoidnim artritisom. Preporuke su ažurirane u 2015/2016.

EULAR ima tri glavna načela, a od 10 ponuđenih preporuka, jedan je novi, a šest je promijenjeno iz verzije iz 2009. godine.

Opšti principi:

1) Lekari moraju biti svjesni većeg rizika od kardiovaskularnih oboljenja kod ljudi sa reumatoidnim artritisom u odnosu na opću populaciju.

2) Reumatolog treba da obezbedi da se upravljanje rizikom od kardiovaskularnih bolesti vrši kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom i drugim inflamatornim bolestima zglobova.

3) Upotreba NSAIL-a (nesteroidni antiinflamatorni lekovi) i kortikosteroidi treba da budu u skladu sa specifičnim preporukama EULAR-a i ASAS-a (Procena spondiloartitskog međunarodnog društva).

10 preporuka uključuju:

1) Aktivnost bolesti treba optimalno kontrolisati kod reumatoidnog artritisa, ankiloznog spondilitisa i psoriatičnog artritisa , kako bi se smanjio rizik od kardiovaskularnih oboljenja.

2) Procenjuje se rizik od kardiovaskularnih oboljenja kod onih sa reumatoidnim artritisom, ankiloznim spondilitisom ili psoriatičnim artritisom najmanje jednom na pet godina i eventualno nakon bilo kakve velike promjene u liječenju.

3) Procenu rizika za kardiovaskularne bolesti kod ljudi sa reumatoidnim artritisom, ankiloznim spondilitisom ili psoriatskim artritisom treba izvesti u skladu sa nacionalnim smjernicama i modelom predviđanja rizika SCORE CVD ako ne postoje smjernice.

4) Ukupni holesterol i holesterol lipoproteina visoke gustine treba koristiti u proceni kardiovaskularnog rizika od reumatoidnog artritisa, ankilozirajućeg spondilitisa, a psoriatički artritis i lipidi trebaju se meriti kada je aktivnost bolesti stabilna ili u remisiji. Lipidi bez postovanja su prihvatljivi.

5) Modele predviđanja kardiovaskularnog rizika treba prilagoditi osobama sa reumatoidnim artritisom tako što se multiplikuje za 1,5.

6) Skrining za asimptomatske aterosklerotske plakete uz pomoć ultrazvuka karotidnog mozga može se smatrati kao deo procene kardiovaskularnog rizika kod onih sa reumatoidnim artritisom.

7) Preporuke o načinu života treba da naglase zdravu ishranu, redovno vežbanje i prekid pušenja.

8) Upravljanje rizikom od kardiovaskularnih oboljenja treba izvesti u skladu sa nacionalnim smjernicama za reumatoidni artritis, ankilozni spondilitis i psoriatični artritis. Anti-hipertenzivi i statini se mogu koristiti kao oni u opštoj populaciji.

9) NSAID-ovi treba da budu oprezni za reumatoidni artritis i psoriatički artritis, naročito za osobe sa poznatim kardiovaskularnim bolestima ili poznatim faktorima rizika.

10) Za produženo lečenje, doza kortikosteroida treba da bude niska i treba da bude smanjena ako se javlja remission ili nizak nivo bolesti. Nastavak kortikosteroida treba redovno preispitati.

Nalazi istraživanja predstavljeni na godišnjem sastanku ACR 2016. godine

Na godišnjem sastanku Američkog koledža za reumatologiju, održanog u novembru 2016. godine, prezentovane su najmanje tri studije koje se odnose na kardiovaskularni rizik kod reumatoidnog artritisa. Jedna od studija (članka ID: 664363 ACR Newsroom) zaključila je da je tokom perioda od 15 godina ljudi sa reumatoidnim artritisom dvostruki rizik od kardiovaskularnih događaja kao što je opšta populacija - stopa slična tipu 2 dijabetesa.

Druga studija (članak ID: 663451 ACR Newsroom) procenila je da li osobe sa aktivnim reumatoidnim artritisom, ali bez poznate kardiovaskularne bolesti, imaju dokaze o upalu miokarda. Takođe su razmotrili da li je infarkt miokarda odgovorio na lečenje sa DMARDs (anti-reumatskim lekovima koji menjaju bolesti) . Istraživači su zaključili da se čini da postoji zapaljenje miokarda i čini se da odgovara na lečenje sa DMARDs.

Treća studija (članak ID: 664367 ACR Newsroom) fokusirala se na nedovoljno upravljanje kardiovaskularnim bolestima kod ljudi sa zapaljenskim zglobovima. Zaključeno je da, uprkos dostupnosti anti-hipertenzivnih i lekova koji smanjuju lipid, lekovi se propisuju manje od optimalnog broja pacijenata.

Bottom Line

Daleko dugo, povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti kod ljudi sa reumatoidnim artritisom je previden i nedovoljno upravljan. Rizik koji nameće hipertenzija, gojaznost, pušenje i dislipidemija, zajedno sa zapaljenskim procesom koji je u toku kod reumatoidnog artritisa, ne treba zanemariti. Postoji potreba da reumatologija i doktori primarne zdravstvene zaštite rade zajedno u cilju kontrole kardiovaskularnih faktora rizika i aktivnosti bolesti vezanih za reumatoidni artritis.

Iako se istraživanje fokusiralo na važnost upravljanja kardiovaskularnim rizikom povezanim sa reumatoidnim artritisom, potrebno je još istraživanja. Još uvek nedostaju dobro definisani ciljevi tretmana. Ostaje potreba za definitivnim smjernicama kako bi se efikasno smanjio rizik od kardiovaskularnih bolesti kod ljudi sa reumatoidnim artritisom ili drugim inflamatornim bolestima zglobova.

> Izvori:

> Agca R. i dr. EULAR preporuke za upravljanje rizikom od kardiovaskularnih oboljenja kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom i drugim oblicima poremećaja zapaljenog zgloba: ažuriranje 2015/2016. Annali reumatskih bolesti . Oktobar 2016.

> Barber CE i sar. Propuštanja u adresiranju kardiovaskularnog rizika kod reumatoidnog artritisa: Procena učinka korišćenjem indikatora kvaliteta kardiovaskularnog sistema. Časopis za reumatologiju . Novembar 2016.

> Solomon DH et al. Objašnjavanje kardiovaskularnog rizika povezanog sa reumatoidnim artritisom: tradicionalni faktori rizika nasuprot markerima težine reumatoidnog artritisa. Annali reumatskih bolesti . Novembar 2010.

> Tournadre, Anne i sar. Upravljanje kardiovaskularnim rizikom kod pacijenata sa zapaljenim artritisom: praktični razlozi. Terapeutski napredak kod muskuloskeletne bolesti . 2016.

van-Breulelen-van der Stoep DF i dr. Kardiovaskularni rizik kod reumatoidnog artritisa: kako smanjiti rizik? Ateroskleroza . Novembar 2013.