Zašto su krvni udari kod ljudi sa IBD-om veći?

Krv u grudima su češće kod ljudi sa IBD, ali ukupni rizik je nizak

Poznato je da je inflamatorna bolest creva (IBD) povezana sa onim što se zovu ekstra-intestinalne manifestacije: uslovi koji se odnose na IBD, ali se ne nalaze u digestivnom traktu. Jedan od njih je rizik od nastanka krvnih ugrušaka.

Povećani rizik od krvnih ugrušaka kod ljudi sa Crohnovom bolešću i ulcerativnim kolitisom poznati su stručnjacima IBD-a, ali to možda i nije razumljivo od strane drugih lekara i ljudi koji imaju IBD. Nejasno je zašto ljudi sa IBD-om imaju rizik od nastanka krvnih ugrušaka, ali se misli da to ima veze sa aktivnostima bolesti i promjenama krvi koje promovišu grudanje.

Dok se pokazalo da je rizik od krvnih ugrušaka kod ljudi sa IBD-om, postoje stvari koje se mogu učiniti kako bi ih spriječili. Ono što je od vitalnog značaja je to što ljudi sa IBD-om razumeju svoj lični rizik od nastanka krvnih sudova i da ljekari preduzimaju korake kako bi izbjegli ovu komplikaciju kada je to potrebno, na primjer nakon operacije . Ljudi sa IBD-om se takođe mogu upoznati sa simptomima krvnog ugruška , kao što su bol, otok, trepavica i bleda koža u jednoj nozi. Opšti rizik od nastanka krvnih sudova kod ljudi sa IBD koji nemaju druge faktore rizika i dalje se smatraju niskim.

Šta su trovanja krvi?

Krv se obično zakopa kako bi se zaustavilo krvarenje, kao što je kada je rez ili rana. Međutim, kada se krv u grudima zakopčava ili formira velike trovine, protok krvi kroz venu ili arteriju može biti blokiran. Kada krvotokovi putuju kroz cirkulatorni sistem i zavijaju u organu kao što su srce, mozak, bubrezi ili pluća , to može prouzrokovati oštećenja tih organa ili komplikacije poput srčanog udara ili moždanog udara .

Ko je u opasnosti?

Svake godine se procjenjuje da 900.000 ljudi u Sjedinjenim Državama doživi krvni ugao i između 60.000 i 100.000 umreće od ove komplikacije. Ljudi mogu biti izloženi riziku od krvnih ugrušaka na osnovu više faktora. Neki od uslova koji su povezani sa krvnim ugrušcima uključuju aterosklerozu , atrijalnu fibrilaciju , duboku venu trombozu ( DVT ), dijabetes, srčanu insuficijenciju, metabolički sindrom, bolest periferne arterije i vaskulitis . Postoji i nekoliko nezavisnih faktora rizika za ugrušavanje krvi, koji uključuju:

Dokazi rizika za krvni trombocit u IBD-u

Jedna studija o krvnim ugrušcima obavljena je na skoro 50.000 odraslih i djeci sa IBD u Danskoj između 1980. i 2007. godine. Ono što su istraživači zaključili je da, u poređenju sa osobama bez IBD-a, osobe sa IBD-om imale su dvostruko veći rizik od plućne embolije i duboke venske tromboze.

Čak i nakon ispravljanja podataka o drugim potencijalnim uzrocima nastanka krvnih ugrušaka, kao što su bolesti srca, dijabetes, kongestivna srčana insuficijencija i upotreba određenih lijekova, rizik je i dalje bio 80 posto veći u IBD grupi.

Druga studija objavljena 2004. godine je istraživala 618 osoba sa IBD-om, kao i osobe sa reumatoidnim artritisom i celiakijom i upoređivale ih sa kontrolnom grupom. Kao što se često radi u takvim studijama, svaka osoba sa IBD-om je bila uparena sa osobom u kontrolnoj grupi koja ima istu starosnu dob i pol. Nakon pregleda podataka o krvnim ugrušcima, istraživači su utvrdili da su ljudi sa IBD-om doživjeli krvne udare stopom od 6,2 procenata (što je 38 pacijenata), u poređenju sa 1,6 posto u grupi koja nije imala IBD.

Studija iz 2010. godine u Velikoj Britaniji bavila se rizikom od nastanka krvnih ugrušaka kod pacijenata sa IBD-om koji nisu bili hospitalizovani i nisu imali aktivne bolesti, kao i one koji su imali eksploziju i one koji su bili u bolnici. Uključeno je 13.756 pacijenata sa IBD-om i rezultati su pokazali da čak i kada nisu u eksploataciji ljudi sa IBD-om imali rizik od krvnog ugruška koji je tri puta veći od kontrolne grupe. Ljudi koji su bili hospitalizovani za IBD imali su rizik od krvnih ugrušaka što je tri puta više od ostalih pacijenata u bolnici. Razbijanje IBD-a je povezano sa rizikom od nastanka krvnih sudova, što je osam puta više od broja ljudi u kontrolnoj grupi koja nije imala IBD.

Šta svi podaci znače

Brojevi iz istraživanja mogu zvučati zastrašujuće, ali postoje brojni faktori koji treba uzeti u obzir. Rizik od nastanka krvnih ćelija biće zasnovan na nekoliko faktora, a za sada se smatra da je IBD samo jedan od ovih.

Gastroenterolozi bi trebali biti upoznati sa ovim povećanim rizikom i mogu pomoći u stavljanju ličnog rizika u perspektivu, uzimajući u obzir druge rizike kao što su uzrast, porodična istorija, nivo aktivnosti, lijekovi i trudnoća. Uputstva Kanadske asocijacije gastroenterologije objavljene u 2014. godini preporučuju da se antikoagulantni lekovi (koji mogu sprečiti nastajanje krvnih sudova) koristiti kod određenih pacijenata koji imaju IBD, naročito dok su hospitalizovani nakon operacije i ako se već dogodio krvni ugao. Ne preporučuje se osobama sa IBD-om da primaju lijekove kako bi se spriječili krvni udari na rutinski osnovi.

Smanjenje rizika

Smanjenje rizika od krvnih ugrušaka uključuje savjete kao što su vežbanje, održavanje zdravih težina, piti dovoljno vode i upravljanje srodnim uvjetima kao što su dijabetes i bolesti srca.

Za osobe sa IBD-om koji su u bolnici, mogu se propisati lekovi protiv koagulacije, koji smanjuju rizik od nastanka krvnih sudova. Bilo je nekih diskusija među stručnjacima o ponudi antikorilantnih lekova osobama sa IBD-om koji nisu hospitalizovani, ali do sada se ne misli da će to ponuditi mnogo na način koji koristi.

Svaka osoba sa IBD-om moraće da razume svoj lični rizik od nastanka krvnih sudova i da radi sa lekarom da zna kada je potrebno koristiti lekove da ih spreči.

Reč od

Gastroenterolozi mogu biti svjesni rizika od krvnih ugrušaka, ali drugi liječnici ne mogu. Ovo naglašava potrebu da svi u timu za negu IBD-a komuniciraju i stavljaju faktore rizika u perspektivu. Ovo takođe znači da kada ljudi sa IBD doživljavaju faktor rizika od krvnih ugrušaka, kao što je operacija ili bolnica, važno je da lekari uzmu u obzir rizik za veći rizik od krvnih ugrušaka.

Ljudi sa IBD-om koji se bore za svoj lični rizik od krvnog ugruška zbog faktora rizika ili porodične istorije treba razgovarati sa gastroenterologom o sprečavanju nastanka krvnih ugrušaka.

> Izvori:

> Odeljenje krvnih poremećaja Nacionalni centar o poremećajima u razvoju i invaliditetom, centrima za kontrolu i prevenciju bolesti "Venozna tromboembolija (podaci o krvi): Podaci i statistika" CDC.gov. 6 Apr 2017.

> Grainge MJ, West J, Card TR. "Venozna tromboembolija tokom aktivne bolesti i remisije u zapaljenoj bolesti creva: kohortna studija" Lancet, 2010; 375: 657-63. Doi: 10.1016 / S0140-6736 (09) 61963-2

> Kappelman MD, Horvath-Puho E, Sandler RS ​​i dr. "Tromboembolijski rizik kod danske dece i odraslih sa zapaljenjem bolesti creva: studija na nivou populacije". Gut Objavljeno na Internetu: 21. februar 2011. doi: 10.1136 / .2010.228585

> Miehsler W, Reinisch W, Valic E, et al. "Da li je inflamatorna bolest creva nezavisan i faktor rizika specifičan za bolesti tromboembolije?" Gut . 2004; 53: 542-548. doi: 10.1136 / gut.2003.025411

> Nguyen GC, Bernstein CN, Bitton A, i sar. "Izjave o konsenzusu o riziku, prevenciji i liječenju venskih tromboembolizma u zapaljenoj bolesti creva: Kanadska asocijacija gastroenterologije" Gastroenterologija 2014: 146: 835-848 doi: 10.1053 / j.gastro.2014.01.042