Insulin i dijabetes

Šta je to i koja je njegova uloga u dijabetesu

Insulin je hormon proizveden od strane beta ćelija pankreasa što dozvoljava glukozu da ulazi u ćelije i pomaže organizmu da koristi glukozu za energiju. Insulin kontroliše količinu glukoze u krvi.

Proizvodnja pankreasa i insulina:

Vaš pankreas je veoma tih, mali organ koji sedi iza stomaka i proizvodi digestivne enzime i nekoliko hormona, kao što su insulin i glukagon. Većina ljudi nikada ne razmišlja o svojoj pankreasu; to je samo stvar, pumpanje insulina u krv kada je glukoza previsoka i glukagon kada je glukoza preniska.

Koja je uloga insulina u varenju:

Kada uzimate hranu, vaše telo ga razbija u materijale koji su vam potrebni da vaše ćelije funkcionišu.

Jedan od tih materijala je šećer u obliku glukoze ( koji se razbija od ugljenih hidrata ). Vaše ćelije koriste energiju za glukozu. Da biste uneli glukozu u svoje ćelije, šećer putuje u krvotok i pokreće vašu pankreas da proizvodi insulin. Insulin dopušta da šećer prelazi iz krvi u svoje ćelije.

Kada se šećer pretvori u energiju, koristi se ili se čuva dok vam zatreba.

Uzdizanje i pad šećera u krvi:

Šećer u krvi je niži pre obroka, a zatim se povećava kada jedete. Zatim, otprilike dva sata nakon obroka, vraća se u normalu. Šećer u krvi se meri u mililitri po deciliteru krvi. Mjere šećera u krvi variraju od osobe do osobe. Dijabetes se dijagnostikuje kada nivo šećera u krvi pada u normalni opseg, jer pankreas ili ne proizvodi nikakav inzulin ili insulin koji on proizvodi, ne funkcioniše efikasno.

Insulin i dijabetes tipa 1:

Dijabetes tipa 1 se javlja kada je pankreas napadnut od imunološkog sistema, a ćelije koje proizvode insulin, takođe poznate kao beta ćelije, trajno su uništene. Pankreas više ne proizvodi insulin. Znaci i simptomi tipa 1 se dešavaju brzo. Tipično, proizvodnja insulina odjednom odlazi kada se beta ćelija uništi i osoba je vrlo brzo u krizi. Kada nema insulina, šećer u krvi samo stalno kruži i gradi. Ćelije ne dobijaju gorivo, a telo pokušava da se oslobodi viška šećera. Pokušava da ga razblaži povlačenjem vode iz tela. Ovo uzrokuje preteranu žeđ i mokrenje.

Telo postaje umorno jer ćelije ne dobijaju glukozu koja im je potrebna za energiju. Osoba može doživeti dijabetičku ketoacidozu u kojoj telo počinje da razbija masti kako bi napravio energiju. Ovo stvara ketone koji čine sve više kiselinom. To može dovesti do toga da osoba ide u dijabetičku kome i možda umre. Ljudi sa dijabetesom tipa 1 moraju uvek da uzimaju insulin do kraja svog života kako bi živeli sa bolestima.

Insulin i dijabetes tipa 2:

Dijabetes tipa 2 se razlikuje od tipa 1. Pankreas i dalje čini insulin, ali telo razvija otpornost prema insulinu, tako da ćelije ne reaguju na njega i ne mogu da uzimaju šećer koji je u krvi.

Tip 2 je skoro isključivo bio bolest starije osobe, ali uz porast gojaznosti i gojaznosti u detinjstvu uopšte u našoj zemlji, postoje slučajevi tipa 2 kod djece i mladih odraslih osoba.

> Izvori:

> Osnove insulina, Udruženje američkih dijabetesa, 16. juli 2015. godine.

> Šta treba da znam o dijabetesu, nacionalnom institutu za dijabetes i bolesti probavnih i bubrežnih bolesti, decembar 2013.