Rastvorljivo vlakno može biti važan sastojak u vašoj prehrani koja odgovara holesterolu. Ustvari, Nacionalni program za obrazovanje o holesterolu preporučuje da konzumirate bilo gdje između 10 i 25 grama rastvorljivih vlakana dnevno, dobivate ovaj zdrav nutrient iz namirnica kao što su povrće, voće, stročnice i cjelokupna zrna. Zbog toga što većina ljudi ne ispunjava ovu preporuku kroz njihovu tipičnu dnevnu potrošnju, proizvođači hrane su se potrudili od ovoga i sada proizvode zdravije grickalice - a neke su dopunjene dodatnim vlaknima.
Upotreba dodataka vlaknima je takođe povećana tokom godina zahvaljujući njihovoj popularnosti u pružanju pomoći u varenju i smanjenju LDL holesterola.
Iako ovi dodatci i hrana mogu dati dodatna vlakna u vašoj ishrani, možda ne moraju nužno pružiti dodatne zdravstvene prednosti. U nekim slučajevima, previše vlakana može zapravo uzrokovati neželjene neželjene efekte. Uz sve ove bogate vlaknima hranu i dodatke koji su sve dostupniji da se uključe u našu zdravu ishranu u srcu, postoji li nešto što ima previše vlakana u vašoj ishrani?
Količina vlakana koja pretstavlja "previše" je nejasna
Iako možete doživeti određene neželjene efekte kao posljedicu prevelike količine vlakana u vašoj ishrani, količina dnevnog vlakna koja čini "previše" nije poznata, niti je bila detaljno proučavana. Svakodnevno konzumiranje visokih količina vlakana može uzrokovati neželjene neželjene efekte; međutim, neki od istih neželjenih efekata mogu se takođe desiti zbog nenadne promjene u vašoj ishrani - obično rezultat nastanka od ishrane sa holesterolom koji je nizak od vlakana do bogatog vlakna.
Neželjeni efekti koji bi mogli ukazati na to da u vašoj ishrani konzumirate previše rastvorljivog vlakna ili ga previše uvodite u vašu ishranu, uključite:
- Dijareja
- Nelagodnost u abdomenu
- Zapesti
- Teškoće gutanja
- Nepažnja
U retkim slučajevima može doći do blokade creva kao posledice konzumiranja prekomerne količine vlakana u vašoj ishrani.
U nekim slučajevima, naročito ako ne potrošite mnogo hrane na obroku, vlakno može prouzrokovati povećanje sitosti do tačke osećanja veoma pune nakon jedenja, što može dovesti do toga da ne dobijete sve hranljive sastojke koje vam trebaju dan.
Prevazilaženje neželjenih efekata vlakana
Uključujući hranu bogatu vlaknima u vašoj ishrani zdravom srcu može vam pomoći da zadržite nivo holesterola u zdravom rasponu. Srećom, postoje načini da se izbjegnu navedeni neželjeni efekti, kako biste dobili potpunu korist od uključivanja vlakana u vašoj ishrani bez nekih nepoželjnih neželjenih efekata:
- Polako povećajte potrošnju vlakana u periodu od nekoliko sedmica. Ovo može biti posebno važno u sprečavanju određenih neželjenih efekata, kao što su nadimanje, abdominalna nelagodnost i dijareja.
- Pijte dosta vode i drugih tečnosti ako konzumirate puno hrane visokih vlakana. Ovo će pomoći da se spreči zaprtje koje možete iskusiti prilikom prvog pokretanja dijete sa visokim sadržajem vlakana.
- Dobijte vlakna iz različitih izvora. Pošto neki od nas ne dobijaju rastvorljivo vlakno koje nam je potrebno od hrane bogate vlaknima, možemo se osloniti na dodatke i prašakove vlakana kako bismo dobili naša dnevna vlakna. Ovo ne samo da može doprineti nekim neželjenim efektima koji su navedeni gore, već i uzrokovati ozbiljnije neželjene efekte, kao što je blokada creva ili sprečavanje apsorpcije određenih hranjiva u vašoj ishrani. Dodavanjem raznovrsne hrane visokog kvaliteta u vašoj ishrani, kao što su proizvodi, zrna i mahunarke, vi takođe dodate dodatne hranljive sastojke koje ne biste dobili od uzimanja dodatka za vlakna.
- Ako uzimate lijekove, trebate provjeriti da li vlakno može interakciju s njima. U nekim slučajevima, obrok bogat vlaknom može interagovati sa određenim lekovima, smanjujući njihovu efikasnost.
Izvori:
Rolfes SR, Whitney E. Understanding Nutrition, 14. ed 2015.
Treći izvještaj Ekspertske komisije za programe edukacije o holesterolu (NCEP) o otkrivanju, ocjeni i liječenju visokog holesterola u krvi odraslih, jul 2004. godine, Nacionalni instituti heata: Nacionalni institut za srce, pluća i krv.
Dipiro JT, Talbert RL. Farmakoterapija: Patofiziološki pristup, 9. septembar 2014. godine.