Latencija uspava i njegov uticaj na vaš spavanje

Zakašnjenje spavanja, poznato i kao latentnost početka spavanja ili SOL, je koliko je potrebno za zaspao nakon što su svetla isključena. U idealnom slučaju, potrebno je kratko vreme da zaspite nakon što su svetla isključena, ali ne predugo.

Vreme potrebno za zaspan nakon što su svjetla ugašena odnosi se direktno na pojedinačnu efikasnost spavanja i dug spavanja.

Idealna noćna zaspanost takođe postavlja temelje za snažan noćni san .

Veza Latency u odnosu na efikasnost spavanja

Zakašnjenje spavanja se direktno odnosi na efikasnost spavanja. Ako pojedinac provede veći deo vremena u krevetu u večernjoj uspori, onda se smatraju efikasnim za spavanje. Međutim, ako pojedinac provede dosta vremena da su u krevetu koji zapravo ne spava, ali pokušavajući da spavaju, onda se to ne smatra efikasno uspavano.

Efikasnost spavanja 85% se smatra normalno, dok se efikasnost spavanja svuda iznad 90% smatra veoma dobrom. Efikasnost spavanja niža od 85% smatra se siromašnom. Zakašnjenje u stanju spavanja se odnosi direktno na efikasnost spavanja, jer ako osoba može brzo zaspati, verovatnije je da imaju efikasan san. Ako osoba ima idealnu latentnost u snu, verovatno će imati dobru efikasnost spavanja, pošto se dvoje idu ruku pod ruku.

Latencija uspava i ciklus spavanja

Idealna noćna zaspanost zasniva se na snažnom noćnom snu, koja se dešava u dva osnovna stanja tokom noći. Dve faze spavanja spavanja koje se javljaju tokom čitave noći su brzi pokret spavanja oko očiju (REM) i neprekidno spavanje oko očiju (NREM). REM spavanje je dublja forma spavanja od NREM sna; Međutim, obe stanja spavanja su direktno pogođene latencijom spavanja.

Ako pojedinac ima dobru latenciju spavanja i može da zaspi u razumnom vremenskom periodu, oni će imati bolju šansu da udobno napreduju kroz faze spavanja, a zatim uživaju u dubokom spavanju.

Utjecaj duga za spavanje na latentnost u mirovanju

Kašnjenje spavanja se takođe odnosi direktno na dug spavanja, što je sveukupan efekat nepostojanja spavanja. Dug spavanja se može akumulirati tokom vremena, a zauzvrat dovesti do mentalnog i fizičkog zamora.

Spavanje duga ima direktan uticaj na latentnost spavanja, jer će oni koji su izuzetno umorni ili imaju dosta duga za spavanje , verovatno zaspati brže od nekoga ko se bolje odmara i nema dugovanja za spavanje. Postoji mnogo faktora koji utvrdjuju da latentnost spavanja pojedinaca i njihov ukupan dug spavanja je velika. Zaspala skoro odmah nakon polaganja često je znak spavanja duga, a time i znak da bi trebalo da pokušavate više spavati na noćnoj osnovi.