Možda ste čuli da je supstanca kancerogena ili je kancerogena. Šta to znači? Kako znamo da nešto može izazvati rak?
Definicija
Kancerogen je definisan kao nešto što može direktno izazvati rak. To može biti hemijska supstanca, virus, pa čak i lekovi i zračenje koje koristimo za lečenje raka. Dok mnogi rakovi izazivaju kancerogen ili kombinacija karcinoma, tendencija razvoja kancera takođe se može naslijediti kao dio našeg genoma.
Kancerogeni rastvori mogu raditi na nekoliko načina:
- Kancerogen može direktno oštetiti DNK u ćelijama (izazvati mutacije), što zauzvrat dovodi do poremećaja u normalnim procesima ćelija.
- Kancerogen može umjesto toga prouzrokovati oštećenja i upale, što dovodi do bržeg dijeljenja ćelija. Kada se ćelije podele, uvek postoji šansa da se promena pojavi (mutacija), što zauzvrat povećava šansu za razvoj kancera .
Vrste
Svakodnevno smo oko kancerogena, bilo na poslu, kod kuće ili u igri. Kancerogeni ne izazivaju rak kod svima koji su izloženi; sposobnost kancerogena da uzrokuje rak zavisi od mnogih faktora, uključujući količinu izloženosti, dužinu izloženosti, zdravlje pojedinca i druge faktore u životu osobe koje ili povećavaju ili smanjuju rizik od raka.
Ljudi se takođe razlikuju u ličnoj osetljivosti na karcinogen na osnovu njihove genetičke šminke. U mnogim slučajevima rak je multifaktorno, što znači da postoji nekoliko faktora koji rade zajedno kako bi uzrok ili sprečili rak.
Vrste karcinogenih materija uključuju:
- Hemikalije / supstance - Određene hemikalije koje se koriste u kući ili na radnom mestu mogu biti kancerogene. Na primer, azbest u izolaciji može dovesti do raka pluća i mezotelioma . Mnogi ljudi imaju osećaj da ako jedna hemikalija može izazvati rak, u našim domovima neće biti dozvoljena. To nije slučaj.
- Ekološko zračenje - Ultravioletno zračenje iz sunca je dobro poznati uzrok raka kože. Radon je emitovan iz normalnog propadanja uranijuma u tlu i potom uhvaćen u domove vodeći uzrok raka pluća .
- Medicinsko zračenje - oba zračenja koja se medicinski koriste za dijagnostičke testove i koja se koriste za lečenje raka smatraju se karcinogenom. Na primjer, žene koje primaju zračnu terapiju nakon mastektomije za rak dojke imaju povećan rizik od razvoja karcinoma pluća zbog karcinogenosti zračenja.
- Virusi - Virusi kao što su ljudski papiloma virusi koji uzrokuju oralnu rak i karcinom grlića materice, a hepatitis C koji može izazvati rak jetre smatra se karcinogenom. Proverite ostale viruse za koje se smatra da izazivaju rak .
- Neki lekovi - Neki hemoterapijski lekovi i hormonska terapija mogu povećati rizik od raka. Na primjer, hemoterapija koja se koristi za liječenje žena sa ranim stadijumom raka dojke može ponekad dovesti do leukemije. Upotreba oralne kontracepcije može povećati rizik od raka dojke kod mladih žena.
- Faktori životnog stila - Pušenje i gojaznost su i karcinogeni po tome što mogu biti odgovorni za mutacije koje rezultiraju rakom.
Period latentnosti
Važno je razumjeti koncept latentnog perioda .
Ovo je vrijeme između izlaganja kancerogenima i vremenu kog se rak razvija. Period latencije može biti vrlo kratak, kao što je izlaganje radijaciji u jednoj nuklearnoj katastrofi, ili umjesto toga, mnogo decenija, zavisno od određenog kancerogena.
Testiranje
Nije uvijek lako odrediti da li je supstanca ili izloženost kancerogena. Dobar primer ovoga je pušenje. Bilo je potrebno mnogo godina istraživanja i milion dolara za određivanje odnosa pušenja sa rakom pluća. Mnoge studije za procenu supstanci za kancerogenost vrše se na životinjama koje koriste visoku izloženost. Prije testiranja na životinjama, mnoge od ovih supstanci najpre se posmatraju u ćelijskim kulturama u laboratoriji.
Iako bi bilo neetično ispitati supstance za karcinogenost kod ljudi, retrospektivne studije koje gledaju na ljude sa rakom i procenjivanje prethodnih ekspozicija, koriste se za analizu supstanci ili ekspozicije kako bi se procenila sposobnost izazivanja raka.
Nažalost, studije ćelija ili studije na životinjama ne mogu uvek da nam kažu šta će se dogoditi u ljudskim bićima. Ono što se dešava sa ljudskim ćelijama u jednoj laboratoriji može biti veoma različito od onoga što se događa uzimajući u obzir istu ekspoziciju usred milionskih hemijskih reakcija koje se sve vreme javljaju kod ljudi. Isto tako, studije na životinjama ne mogu uvek da nam kažu šta će se desiti sa izlaganjem ljudi. To je bio slučaj sa talidomidom, koji je bio bezbedan lek u laboratorijskim životinjama, ali je izazvao oštećenja kada su dati trudnicama.
Klasifikacije
Postoji nekoliko sistema koji definišu kancerogene na neznatno različite načine:
Agencija za zaštitu životne sredine:
- Grupa A: Kancerogena za ljude
- Grupa B: Verovatno će biti kancerogena za ljude
- Grupa C: Predložni dokazi da su kancerogeni za ljude
- Grupa D: Neadekvatne informacije za procenu kancerogenosti
- Grupa E: Nema verovatnoće da će biti kancerogena za ljude
Međunarodna agencija za istraživanje raka: Nacionalni toksikološki program:
- Grupa A: Kancerogena za ljude
- Grupa B: Verovatno će biti kancerogena za ljude
- Grupa C: Predložni dokazi o kancerogenom potencijalu
- Grupa D: Neadekvatne informacije za procenu kancerogenog potencijala
- Grupa E: Nema verovatnoće da će biti kancerogena za ljude
Nacionalni toksikološki program
- Poznato je da je kancerogeno za ljude
- Razumno očekivani da budu kancerogeni ljudima
Sigurnosne mjere
Imajte na umu da nije testirana svaka supstanca koja je potencijalni kancerogen. Ne samo da postoje milioni mogućih kancerogena u prirodi i industriji, ali jednostavno nije praktično ispitati svaku hemikaliju na stotine hiljada ljudi (ili etičkih). Zbog toga je važno prakticirati diskreciju sa potencijalnim kancerogenima na koje vi mogu biti izloženi. Važno je:
- Čitajte etikete i proverite sastojke koje niste upoznati. Neki kućni proizvodi navode da sadrže ljudske kancerogene materije. Primer je neke vrste čistača mesinga.
- Pratite uputstva za bezbedno rukovanje hemikalijama kod kuće. Pročitajte mala štampa na kontejnerima. Neke od njih preporučuju rukavice. Drugi preporučuju dobru provetravanje, nosite masku ili čak donose posebnu ventilacionu masku (ako to kaže, to znači da maska nije dovoljna da vas zaštiti.) Zaboravljamo da se mnoge supstance lako mogu apsorbovati kroz kožu. Sada imamo zakrpe za sve od nikotina do lekova za bolove koji iskoriste ovaj proces. Dobro pravilo je to što ako ga ne jedete, koristite rukavice da biste ga rukovali.
- Pratite preporučene procedure prilikom rada sa hemikalijama na poslu. Poslodavci su dužni da pruže materijale o sigurnosnim podacima o hemikalijama kojima ćete biti izloženi na poslu. Odložite vrijeme da pažljivo pročitate ovo.
- Razmislite o alternativama supstancama sa dugačkim spiskovima sastojaka: na primjer, neki ljudi su otkrili da umjesto da imate puno komercijalnih potrošnih sredstava za čišćenje (svi sa sastojcima koji mogu podići obrve), efikasno možete očistiti svoj dom koristeći samo sirće, limun sok , maslinovo ulje i soda. Ovo ne samo da smanjuje vašu izloženost potencijalnim kancerogenima, već je i jeftinije.
- Razmotrite svoje opcije. Na primer, pogledajte ove ideje o tome kako roštilj hrane da smanjite kancerogene.
Baze podataka
Postoji nekoliko baza podataka u kojima možete pogledati hemikalije i supstance koje su izložene kako biste utvrdili njihovu karcinogenost.
- Monografije IARC-a
- Nacionalni toksikološki program
Reč od
Mi smo izloženi kancerogenima u našem okruženju svakog dana. Iako je verovatno da postoje supstance koje ćemo naučiti, u budućnosti će biti kancerogene, danas možemo preduzeti akciju da smanjimo našu izloženost. S obzirom na svesnost i priznajući da postoji verovatnoća da su kancerogeni u našem okruženju još uvek nisu identifikovani, odličan je početak. Uzimanje nekih jednostavnih mera predostrožnosti, kao što su etikete za čitanje i rukavice za nošenje možda nisu uvek neophodne, ali može biti mudro ako niste upoznati sa proizvodom sa kojim radite.
> Izvori:
> Centri za kontrolu i prevenciju bolesti. Occupational Cancer. Kancerogena lista. Ažurirano 24.04.17. https://www.cdc.gov/niosh/topics/cancer/npotocca.html
> Međunarodna agencija za istraživanje raka. Procena kancerogenih rizika prema ljudima. http://monographs.iarc.fr/