Pregled radova i karijera hirurga

Pregled

Hirurg je lekar koji je specijalno obučen da radi na pacijentima kojima je potrebno razne akutne hirurške procedure. Hirurgija podrazumeva izrezivanje na telo pacijenta i popravku ili uklanjanje unutrašnjeg dela tela, a zatim zatvaranje reza radi optimalnog oporavka. Neki hirurzi su specijalizovani i obučeni za određenu vrstu operacije, dok su drugi hirurzi, zvani "opšti hirurzi", širi po obimu, ali ne izvode visoko specijalizirane vrste operacija kao što su operacije mozga ili srca.

Obuka i obrazovanje potrebno za postizanje hirurga

Hirurg, kao i ostali ljekari, mora prvo završiti dodiplomsku ili diplomu, pre nego što pohađa medicinsku školu za završetak doktorata medicine (MD) ili doktorat za osteopatsku medicinu. (DO) Dobijanje i dodiplomskih i medicinskih diploma obično je osmogodišnji proces, osim ako se ne učestvuje u kombinovanom programu dodiplomskog i medicinskog školstva koji je obično oko šest ili sedam godina umjesto osam godina.

Nakon škole, budući hirurg prisustvuje programu hirurškog boravka koji je obično 5 godina. Postoji nekoliko različitih vrsta rezidencija uključujući opću hirurgiju, ortopedsku hirurgiju (kosti, zglobove, tetive), neurohirurgiju (mozak, kičmeni moždine) i još mnogo toga. Ako bi hirurg želio da se dodatno potpecijalizuje u određenoj vrsti operacije, hirurg bi mogao prisustvovati dodatnim godinama obuke, zvanog stipendija, u kojem bi on ili ona saznao dodatne tehnike i postupke koji se odnose na određeni deo tela, ili naučiti veoma složene hirurške vještine koje više generalizovani hirurzi ne pružaju.

Prosječna radna nedjelja i radna opterećenja

Hirurzi obično rade četiri i po do pet dana nedeljno redovno, plus bilo koje vreme na poziv za hitne slučajeve ili hitne situacije. Kao i većina poslova lekara, biti hirurg je više od četrdesetočasovnog posla u nedelji. Većina hirurga radi 50-60 sati nedeljno, uključujući vreme dežurstva, administrativne zadatke i druge odgovornosti.

Obično će hirurzi imati oko 3 dana blokirane za operaciju i 2 dana posvećene radnim satima za naknadne sastanke ili pre-operativne konsultacije.

Opterećenje predmeta može se razlikovati, na osnovu vrste i kompleksnosti obavljenih operacija, a može biti svuda od 150 godišnje do 500 ili više. Prosek je oko 300-400 operacija godišnje.

Pored vremena provedenog rada na pacijentima, susreta s njima i konsultacije sa drugim ljekarima, hirurzi takođe moraju provoditi vrijeme na administrativnim pitanjima kao što su diktiranje napretka u zapisniku o pacijentu. Takođe, dok su neki hirurzi zaposleni u bolnicama, većina hirurga su vlasnici ili delimični vlasnici sopstvenih praksi, tako da moraju pomoći u upravljanju poslovnim stvarima.

Potreban je veštački nivo

Kao i većina doktora, lekari treba da budu upoznati u oblasti matematike, nauke, biologije, anatomije i fiziologije. Osim toga, hirurzi bi trebali imati izvanrednu spretnost i koordinaciju očiju. Hirurzi moraju biti prijatni da rade pod intenzivnim pritiskom, vrše procedure visokog rizika i rukuju životnim ili smrtnim situacijama. Pažnja prema detaljima je najvažnija za hirurge, jer greške mogu biti smrtonosne u operacionoj sali.

Hirurški trendovi

Laparoskopska hirurgija, poznata i kao minimalno invazivna hirurgija, jedna je od najčešćih vrsta hirurških tehnika koje sada koriste hirurzi.

Laparoskopija je vrsta operacije koja minimizira rizik i ožiljci za pacijenta sa manjim rezom i manje traumom do tela. Tokom laparoskopske operacije, u telo pacijenta ubačen je mali hirurški instrument s malom kamerom. Kamera projektuje uvećane slike na video ekran tako da lekar može manevrisati hirurške instrumente izvan tela pacijenta, eliminišući potrebu za velikim otvorenim rezovima, a vreme oporavka je mnogo kraće.

Korišćenje robotskih mašina u operaciji je rastući trend, koji koristi automatizovane mašine za povećanje preciznosti za posebno osetljive oblasti ili teške manevre.

Upotreba robotike postaje sve popularnija naročito među većim zdravstvenim sistemima koji mogu priuštiti kupovinu skupih robotskih opreme višemiliona dolara.

Radno okruženje

Hirurzi provode oko pola ili više svog radnog vremena u operativnoj sobi (OR), bilo u bolnici ili u ambulanti hirurgije. Nehirurško vreme se obično provodi u kancelarijskom okruženju, gde se hirurzi susreću sa pacijentom za posete i konsultacije pre i posle pacijenata. Ove posete obuhvataju početni pregled pacijenta kako bi procijenili problem, a zatim naručili sve neophodne skenere ili testove potrebne za potvrđivanje problema i najbolji plan liječenja. Posle operacije, hirurg se opet sastaje sa pacijentom kako bi se osiguralo da je operacija uspješna, propisala fizičku terapiju po potrebi i osigurala da je oporavak pacijenta na pravom putu.

Vrste hirurga i prosečna kompenzacija

Slijedi nekoliko primjera različitih tipova hirurga, broj godina obuke koji se traži nakon medicinske škole, i prosječne godišnje naknade na osnovu najnovijih raspoloživih podataka.