Može li se FeNO koristiti za dijagnosticiranje astme?

Iako je veliki procenat astme posledica eozinofilne upale, pacijenti čiji simptomi astme dolaze zbog drugih uzroka upale (npr. Bazofili , limfociti ili neutrofili ) verovatno neće imati koristi od FeNO testiranja. Prema uputstvu za kliničku praksu američkog torakalnog društva, FeNO se može koristiti za dijagnozu eozinofilnih upala i podržava dijagnozu astme ako su potrebni objektivni dokazi.

Preciznije, povišeni nivoi FeNO ukazuju na zapaljenje pluća i da će pacijent verovatno reagovati na inhalirane steroide na osnovu prethodnog istraživanja. Prema tome, FeNO preciznije identifikuje potencijalni odgovor na lečenje, a ne pravi specifičnu dijagnozu astme.

Problemi sa tradicionalnim nadzorom

Većina planova za akciju astme trenutno izaziva simptome astme ili maksimalne tokove. Tradicionalni simptomi kao što su peckanje , steznja u grudima , kašalj i kratkotrajni dah mogu biti vrlo nespecifični i nisu nužno povezani sa količinom upale koja je zapravo prisutna u plućima. Peak protok može biti blago povezan sa stepenom zapaljenja disajnih puteva prema nekim istraživanjima.

Prednosti FeNO za nadgledanje astme

Oko polovine slučajeva astme uključuje zapaljenje eozinofilnih dišnih puteva. Ova vrsta upale rezultira upregulacijom mastocita i drugih ćelija koje specifično povećavaju nivo azotnog oksida.

Kao što je ranije rečeno, pacijenti sa eozinofilnom zapaljenošću imaju povišene nivoe FeNO, dok pacijenti sa zapaljenjem iz drugih uzroka nemaju povišene nivoe FeNO. Pored toga, studije su pokazale dokazano zapaljenje biopsije kod pacijenata sa povišenim nivoima FeNO. Kao rezultat toga, utvrđeni su povećani nivoi FeNO-a koji identifikuju pacijente koji će verovatno reagovati na steroidni tretman, a studije su pokazale da su povišeni nivoi FeNO jedan prediktor pozitivnog odgovora.

FeNO nivoi

FeNO nivoi se trenutno meri u kancelarijama lekara. Pacijenti potpuno izdahnu i onda normalno udišu kroz filter za jednokratnu upotrebu. FeNO nivoi su tada dostupni za nekoliko minuta za tumačenje od strane vašeg lekara.

Normalni, srednji i povišeni nivoi prikazani su u donjoj tabeli.

Odrasli Deca
12 i stariji 4-12
Nisko <25 <20
Intermediate ≥ 25- ≤ 50 ≥ 20- ≤ 35
Visoka > 50 > 35
ppb = delovi po milijardi

FeNO koristite u negi astme

Optimalni podaci o istraživanju o pacijentima su rezidualna baza Ujedinjenog Kraljevstva koja sadrži anonimne, dugoročne podatke o ishodima kod pacijenata sa astmom u Velikoj Britaniji. Baza podataka je ispitana kako bi se identifikovali pacijenti koji ne primaju inhalacionu steroidnu terapiju, ali bi mogli imati koristi i pacijentima kojima se medicinski medicinski koristi koristeći FeNO kao marker.

Istražitelji su otkrili da mali broj doktora primarne zdravstvene njege leče astmu koristeći FeNO. Zanimljivo je da je korištenje FeNO procjene povezano sa povećanom primjenom režima liječenja, pored njegove upotrebe za pokretanje inhalacije steroidne terapije ili indikatora za stepen-terapiju. Pored toga, druga istraživanja pokazala su da je pogoršanje eksacerbacija astme kod pacijenata koji koriste FeNO kao deo njihove strategije praćenja.

Studija bazirana na američkim studijama u 10 centara za astmu pokazala je da je upotreba FeNO dovela do veće doze inhalacionih steroida u poređenju sa standardnim menadzmentom zasnovanim na smernicama za astmu, ali je pružio značajna poboljšanja u simptomima astme koja su bila klinički značajna.

> Izvori:

> Bateman ED, Boushey HA, Bousquet J. Da li se može postići? Sticanje optimalne astme > controL > studije. Am J Respir Crit Care Med 2004, 170: 36-844.

> Dwelk RA, Boggs PB, Erzurum SC i dr. Uputstvo o medicinskim ATS kliničkim praksama: tumačenje nivoa udisanja azotnih oksida (FENO) za kliničke primjene.

> Globalna inicijativa za astmu: Globalna strategija za upravljanje astme i prevenciju. 2012.

> Haldar P, Pavord ID, Shaw DE, Berry MA, Thomas M, Brightling CE, Wardlaw AJ, Zeleni RH. Klaster analiza i fenotip kliničke astme. Am J Respir Crit Care Med 2008, 178: 218-224.

> Langley SJ, Goldthorpe S, Custovic A, Woodcock A. Odnos med plućnom funkcijom, bronhijalnom reaktivnošću i izduvanim azotnim oksidom u velikoj grupi astmatičnih pacijenata. Od Allergy Asthma Immunol2003, 91: 398-404.

> Nacionalni institut srca, pluća i krvi. Izveštaj o ekspertnom panelu 3 (EPR3): Smjernice za dijagnozu i upravljanje astmom.

> Izvještaj radionice NHLBI / WHO: Globalna strategija upravljanja i prevencije astme. Bethesda, MD. Nacionalni instituti za zdravlje. Nacionalni institut za srce, pluća i krv; 1995. Publikacija broj 95-3659.