Svetska populacija brzo raste. Nacionalni institut za starenje sugeriše da će do 2050. godine 1,5 milijardi ljudi biti starijih od 65 godina . Zemlje sa visokim prihodima imaju tendenciju da imaju veći procenat starijih osoba. Međutim, manje razvijene zemlje sada imaju najbrže starenje populacije, čineći ovo globalnim izazovom. Trend starenja takođe dramatično menja odnos starijih pojedinaca prema osobama mlađim od 65 godina.
Ovo je važno jer su oni koji su u struci starije nege uglavnom ispod 65 godina.
Imajući u vidu ove projekcije, ima smisla da neki aspekti brige možda treba da budu angažovani na robotima kako bi se ublažila oskudica ljudskih negovatelja i obezbedio sigurniji i zdraviji život za starije osobe.
Tržišni zahtevi za kreiranje robota koji će se brinuti za bebe kada se penzionišu su u toku, a neki su već komercijalno dostupni.
Od "pametnog doma" do pomoćnika
Razvoj senzora i uređaja koji mogu pratiti pojedince, praćenje zdravlja i aktivnosti i signalizirati da li postoji potencijalna opasnost već je razmatran već u ranim devedesetim. Jednostavni senzor za krevet, na primer, mogao je otkriti da li je osoba izašla iz kreveta tokom noći, ali se nije vratila, što je dovelo do potrebe da se proveri da li je sve u redu.
Koncept "pametnog doma" - bežičnog sistema ekoloških senzora koji pruža informacije o pokretima i povezuje kućne uređaje i uređaje - sada je dobro uspostavljen koncept zahvaljujući "Internetu stvari". Međutim, u prošlosti par godina, pomoćna tehnologija je postala sofisticiranija i detaljnija.
Na primer, razmotrite sisteme video-konferencija na točkovima koji se mogu pilotirati na daljinu, kombinujući elemente pametnog doma sa humanističkim aspektima brige koji takođe uključuju senzore za biometrijsko praćenje.
Projekat GiraffPlus bio je inicijativa finansirana od strane EU koja je istraživala upotrebu ove vrste robotike sa starijim ljudima.
Smatra se da je uticalo na budući razvoj sistema socijalne zaštite u Evropi. Giraffe telepresence robot je sada dostupan za kupovinu. Robot se može kombinovati s senzorima postavljenim oko kuće, imitirajući prisustvo osobe.
"Ishrana na točkovima", bukvalno
Korejska kompanija za robotiku Yujin razvila je robot nazvan GoCart koji namerava da pruži obroke u objektima za negu i staranje u bolnicama.
Yujin vjeruje da će na kraju njegovi roboti moći da preuzmu vreme obroka i besplatne negovatelje za druge važnije dužnosti. GoCart je u mogućnosti da izvrši zadatke isporuke i oporavka, prati svet oko sebe pomoću istovremenog sistema za vizuelizaciju i mapiranje (SLAM) i razgovara s drugim GoCarts-om. Radi se lako i pacijentima daje veliku kontrolu nad svojim okruženjem. Na primjer, pojedinac može naručiti snack preko svog pametnog telefona i dostaviti ih. GoCart može pozvati i lift i kretati se između poda. Yujin savetuje da će roboti biti pristupačni, štedeći vreme i novac, kao i postizanje održive opcije za mnoge zdravstvene ustanove. Marta 2017, kompanija je najavila da će započeti sa demonstracijama 2.2 verzije svog robota, koji takođe mogu nositi velike predmete, kao što su posteljina ili vreće za otpatke.
Ako je ovo početno testiranje uspješno, planirana je masovna komercijalna proizvodnja za kraj godine.
Roboti sa srcem
U bliskoj budućnosti, roboti neće dati samo mehaničku pomoć. Sve češće, oni su dizajnirani da takođe zadovolje emocionalne potrebe ljudi i deluju kao prijatelji.
U Japanu, poznatom po starijoj populaciji i naprednoj robotičkoj tehnologiji, napravljen je poseban potak za stvaranje komunikacionih robota za starije osobe sa kognitivnim invaliditetom kao što je demencija. Ovi roboti mogu pomoći ljudima u svakodnevnim aktivnostima, pridržavanju lekova i rasporedu, kao i pružiti neke značajne interakcije.
PARO (Daiwa House Industry), Pepper (SoftBank) i PARLO (Fujisoft) su neki od najpoznatijih komunikacionih robota dostupnih u Japanu.
PARO, krzneni robot sličan zaptivima programiran da se poveže sa svojim vlasnikom i proizvodi emocije slične ljudima, koristi se kao terapeutski alat kod ljudi sa autizmom i demencijom. Studija koju su sproveli Merel M. Jung i njene kolege na Univerzitetu Twente, Holandija pokazali su da je PARO pozitivno uticalo na dobrobit pacijenata sa demencijom. Pružaoci usluga koji koriste životinjski robot primećuju kako bi to moglo stimulirati komunikaciju i prekinuti izazovno ponašanje. Međutim, zabeleženo je i to da roboti za kućne ljubimce ponekad mogu previše stimulirati svoje korisnike i nisu bili prikladni za širu grupu starijih ljudi, na primer, zdravih ljudi koji još uvek žive nezavisno.
U 2015. godini SoftBank je pokrenuo prodaju Pepper-a prvog svetskog robota koji čita emocije i generiše sopstvene na osnovu izraza lica, reči i okruženja. Na primer, Pepper je srećan kada dobije hvale, a njegove emocije se vizuelno manifestuju kroz prikaz na srcu koji menja različite boje na osnovu raspoloženja.
Želite li robota da pazi na vas?
Roboti sve više postaju humanizovani. Ipak, ostaje pitanje da li roboti stvarno mogu zameniti ljudske negovatelje. Osim toga, hoćeš li nečovječno da se brine o tebi? Podignute su razne primedbe, na primer, roboti mogu povećati osećaj objektivizacije, gubitak privatnosti i ličnu slobodu i infantilizirati starije ljude. Sistematski pregled objavljen u časopisu Američkog udruženja medicinskih direktora predložio je da još uvek nedostaje dokaz koji podržava efikasnost robota u zdravstvu. Takođe, mišljenja među starima izgledaju podeljena, a njihova očekivanja i stavovi prema robotici još nisu u potpunosti razjašnjeni. Međutim, ako se nastavi nestašica radne snage u zdravstvenoj industriji, brzo možemo postati zahvalniji i prihvatiti veštačke pomoćnike kako bismo povećali našu brigu.
> Izvori
> Bemelmans R, Gelderblom GJ, Jonker P. Socijalni pomoćni roboti u starijoj negi: Sistematski pregled efekata i efektivnosti. Časopis Udruženja američkih medicinskih direktora , 2012; 13 (2): 114-120.
> Broadbent E, Stafford R, Macdonald B. Prihvatanje zdravstvenih robota za starije stanovništvo: pregled i buduća uputstva. International Journal of Social Robotics , 2009; 1: 319.
> Jung M, Van der Lij L, Kelders SM. Istraživanje prednosti pratilaca robota životinja sa naprednijim mogućnostima interakcije sa dodirom za negu demencije. Granice u ICT , 2017
> Sharkey A, Sharkey N. Baka i roboti. Etička pitanja u brizi robota starih. Etika i informacione tehnologije, 2012; 14 (1): 27-40.