Sindrom nemirnih noga je neobična nesreća sa nepoznatim uzrocima. Studije su možda sada ukazale na mogući uzrok sindroma nemirnih nogu.
Šta je sindrom nemirnih nogu?
Sindrom nemirne nogice (RLS) može uticati između 5 i 10 procenata stanovništva SAD-a, dijagnostikuje se. Glavni simptom je neodoljiva potreba za pomicanjem nogu, često praćene "jezivim" osećanjima u nogama.
Samo kretanje nogu oslobađa senzacije. Za milione koji pate od sindroma nemirnih nogu, sindrom se pogoršava noću nakon postavljanja sunca, što rezultira u obliku nesanice.
Istraživački tim Penn State College of Medicine i Univerzitet Johns Hopkins tražili su odgovore o sindromu nemirnih nogu. Tim pod vodstvom Jamesa Connora, profesora i privremenog predsjedavajućeg, Odsjeka za neuroznanost i anatomiju, Penn State College of Medicine, tim je izvrsio prvu autopsijsku analizu mozga ljudi s sindromom nemirnih nogu. Njihovo istraživanje koje je predstavljeno na sastanku Associated Professional Sleep Society-a u Čikagu 5. juna 2003. godine otkrio je mogući uzrok sindroma nemirnih nogu.
Studijski nalazi
- Iako ne postoje jedinstvene patološke promene u mozgu pacijenata s sindromom nemirnih nogu, čini se da ćelije u dijelu srednjeg mozga ne dobijaju dovoljno gvožđa.
- Nije bilo dokaza o neurodegeneraciji, izgubljenim ili oštećenim moždanim ćelijama, kao što se vidi kod Parkinsonove bolesti i Alchajmerove bolesti.
- Otkrivanje fizičkog uzroka sindroma nemirnih noga ukazuje na to da je problem senzorno-motor, a ne psihološki.
- S obzirom da ćelije nisu izgubljene ili oštećene, ali su nedostatak gvožđa, postoji nada za razvoj tretmana.
O studiji
- Connor je proučavao mozak tkivo dobijeno iz zbirke mozgova sindroma nemirnih nogu u Harvard Brain Bank.
- Ispitivana je tkiva 7 osoba sa sindromom nemirnih nogu. 5 uzoraka od ljudi bez neuroloških uslova služe kao kontrola.
- Dijagnostika poprečnog preseka supstancije nigra, deo srednjeg mozga koji je povezan sa sindromom nemirnih noga omogućio je istraživačkom timu da ispituje strukturu ćelija i funkciju.
Zaključci
- Connorova studija pokazala je da kod pacijenata sa sindromom nemirnih nog nedostaje specifičan receptor za transport gvožđa. Dovoljno gvožđa ulazi u moždane ćelije da bi ih održali u životu, ali ne dovoljno da bi im omogućili da funkcionišu optimalno. Predloženo je da nedostajuće gvožđe može prouzrokovati neuspjeh neuronskih signala na nogama koje izazivaju jezivo osjetljivo senzaciju.
- Ovi zaključci ne ukazuju na to da osoba ima nedostatak dijetetskog gvožđa i zahteva dodatke. Predlaže se da receptori ne pakuju i isporučuju adekvatnu količinu gvožđa specifičnim ćelijama u navedenom dijelu srednjeg mozga.
- Neki pacijenti su pronašli privremeno olakšanje uzimanjem željeznih suplemenata, ali je od vitalnog značaja da bilo koju dodatnu terapiju upravlja lekar.
- Connor se nada da će nastaviti da otkriva druge kvarove u sistemu za pakovanje gvožđa i transport u ovaj deo mozga, kao i fokusiranje na gene koji regulišu proteine transporta gvožđa.
- Nadam se da će ova otkrića na kraju dovesti do testa koji bi mogao dijagnostifikovati sindrom nemirnih nogu i dovesti do lečenja koje bi pružile dugoročno olakšanje bolesnicima sa nemirnim nogama.
Ova studija je delimično finansirana iz grantova iz Fondacije za sindrom nacionalnih ustanova za zdravlje i beskorisne noge.
Izvor:
Uzrok sindroma nemirnih nogu, NEWSWISE, 6. juna 2003