Da li socijalna interakcija sprečava demenciju?

Može li prijateljstvo i društvena interakcija smanjiti rizik od Alchajmerove bolesti i drugih vrsta demencije ? Izgleda da neke istraživanja ukazuju na tu mogućnost.

U članku objavljenom 2013. godine predstavljena je šestogodišnja studija o društvenoj interakciji i demenciji. Ovo istraživanje je obuhvatilo 593 učesnika starije od 65 godina, koji su na početku studije bili bez demencije.

Praćene su socijalne interakcije učesnika, kao i njihove kognitivne sposobnosti. Rezultati su otkrili da su osobe sa višim nivoima društvene interakcije manje razvile demenciju. Važno je napomenuti da je u ovoj studiji "društvena interakcija" uključivala aktivnosti poput čitanja novina, pokušaja novih stvari, aktivnog pristupa životu i održavanja aktivnog društvenog života.

Journal of Alzheimer's Disease takođe je predstavio zanimljivu studiju o društvenoj interakciji. U ovoj studiji učestvovali su učesnici bez demencije koji su bili uključeni u visoko interaktivnu diskusionu grupu, dok su ostali u studiji učestvovali u Tai Chi-u, hodajući ili bili dio kontrolne grupe koja nije primila intervencije. Rezultati su pokazali da su oni koji su bili uključeni u diskusiju ne samo poboljšali svoje kognitivno funkcionisanje već i povećali zapreminu mozga prema MRI.

Veći volumen mozga je povezan sa smanjenjem rizika od demencije.

Kvalitet društvenih interakcija

Neka istraživanja su pokazala da obzirom na to da veliki broj prijatelja možda nije nužno faktor koji smanjuje rizik od demencije. Pre svega, kvalitet, zadovoljstvo, podrška i reciprocitet (daju i uzimaju) odnose koji su važni faktori u smanjenju rizika.

Može li društvena interakcija sprečiti MCI da napreduje na demenciju?

Blago kognitivno oštećenje (MCI) je stanje u kojem su razmišljanja i veština pomalo smanjeni, a svakodnevno funkcionisanje često ostaje prilično netaknuto. Neki ljudi sa MCI neprekidno padaju i razvijaju Alchajmerovu bolest, dok ostali ostaju stabilni ili čak poboljšavaju u saznanju tokom vremena.

Istraživanja su pokazala smanjen rizik od progresije na demenciju od MCI kod ljudi koji aktivno učestvuju u društvenim aktivnostima. U ovoj studiji definisane su društvene aktivnosti koje uključuju odlazak u bogosluženje, volontiranje, provedbu vremena sa porodicom i prijateljima, odlazak u restorane, pohađanje posebnih porodičnih događaja i pohađanje organizacionih aktivnosti.

Iako ne možemo zaključiti da društvena interakcija definitivno sprečava kognitivni pad kod ljudi sa MCI, izgleda da značajno smanjuje šanse za to napredovanje.

Izvori:

Međunarodna psihogeatrija. 2013 Apr; 25 (4): 587-95. doi: 10.1017 / S1041610212002086. Epub 2012 Dec 21. Angažman u društvenim aktivnostima i progresija od blage do teške kognitivne oštećenja: studija MYHAT.

Časopis o Alchajmerovoj bolesti. 2012; 30 (4): 757-766. Promene u obimu mozga i spoznaje u slučajnom suđenju vežbi i društvene interakcije u uzorku ne-dementisanih kineskih staraca na nivou zajednice.

Journal of Public Health Frontier jun 2013., vol. 2 Iss. 2, PP. 109-113. Društvena interakcija i prevencija demencije: Šestogodišnja studija praćenja.

Psihosomatska medicina. 2010 Nov; 72 (9): 905-11. Koji su aspekti društvene mreže zaštitni za demenciju? Ne količina, već kvalitet društvenih interakcija je zaštita do 15 godina kasnije.