Unutrašnje uznemirujuće povrede ramena

Uzrok ramena u bacanju sportiste

Unutrašnji udar je specifična vrsta povrede ramena koja se prvenstveno vidi u bacanju sportista. Unutrašnja nesreća se sastoji od povreda sledećih struktura:

Problem je prouzrokovan štipanjem tuberoziteta (vrha humerusa) u odnosu na labrum. Pacijenti sa unutrašnjim poremećajima karakteriše nedostatak unutrašnje rotacije - mogućnost da se ramena u potpunosti okreće unutra.

Znaci internog ugrožavanja

Najčešći znaci ovog problema su:

Tipično kada se ispituju ovi pacijenti, mobilnost ramena je malo nenormalna. Ovi sportisti često imaju više vanjske rotacije nego što se očekivalo (što je uobičajeno u bacanju sportista) i blago smanjena unutrašnja rotacija.

Pacijenti ovo mogu primetiti kao poteškoće da dođu do pozadi na visokoj strani na njihovoj ugroženoj strani kao njihovu nepotvrđenu stranu. Ovi pacijenti često imaju suptilne nalaze nestabilnosti ramenog zgloba. Smatra se da je nestabilnost ramena ključna komponenta zbog čega se razvija unutrašnje poremećaj.

Testovi mogu obuhvatiti rendgenski test koji je obično normalan. MRI uglavnom pokazuje neke modrice (edeme) kugle zgloba ramenog zgloba, parcijalna debljina suza rotirajuće manžete i oštećenje laburom (iako obično nije odvajanje kosti).

Opcije tretmana

Većina pacijenata počinje sa neinvazivnim tretmanima kako bi se suočili sa problemima u mehaničkoj rami. Stoga, fokus na tretmanu je da povrati normalnu rotaciju ramena i da poboljša kretanje lopatice tokom kretanja ramena. Scapula je kritična za normalnu mehaniku ramena, jer scapula sadrži utičnicu ramenskog zgloba. Ako se sok ne pomera na koordiniran način sa ostatkom ramena, ovi simptomi unutrašnjeg poremećaja često mogu rezultirati.

Dobra vest je da ogromna većina pacijenata, pa čak i vrhunski sportisti, mogu pronaći olakšanje simptoma sa ovim terapeutskim naporima. Ključ je blisko sarađivao sa poznatim terapeutom ili trenerom, koji razume cilj poboljšanja mehanike ramena. Ako je fokus isključivo na "jačanju" ramena, bez naglaska na odgovarajućoj mehanici ramena, onda rezultati možda nisu toliko dobri.

Kod pacijenata koji ne uspevaju da poboljšaju uprkos koncentriranom naporu na terapiji, ima uloga za artroskopsku operaciju ramena. Uopšteno govoreći, operacija se vrši kako bi se odgovorilo na bilo kakva oštećenja rotirajuće manžete ili laburom, kao i da se reši nestabilnost ramenskog zgloba koji može doprinijeti problemu. Na sreću, većina pacijenata može da reši ovo stanje nehirurškim tretmanima, ali za one bez uspeha u terapiji, operacija može biti dobra alternativa.

Izvori:

Drakos MC, et al. "Unutrašnja promena ramena u nadbiskupu" J Bone Joint Surg Am, 2009 Nov 01; 91 (11): 2719-2728.