Rani život i depresija kasnog života su faktori rizika za demenciju
Depresija - ta osećanja sveprisutnog tuga, apatija i besmislenosti - mogu duboko utjecati na kvalitet života čoveka doživljava. Ali, istraživanje takođe sugeriše da depresija može izazvati i veći rizik od razvoja demencije .
Rezime pet studija
1. Istraživači su pregledali rezultate 23 studija o depresiji i demenciji .
Otkrili su da depresija značajno povećava šanse za demenciju - i kao grupu svih vrsta demencije , posebno za Alchajmerovu bolest i za vaskularnu demenciju . Zanimljivo je da je najveći rizik nakon depresije bio za vaskularnu demenciju.
2. U drugoj studiji učestvovalo je 1.764 učesnika koji su nadgledani i testirani oko 8 godina radi procjene simptoma depresije i simptoma demencije . Istraživači su otkrili da postoji značajna korelacija između depresije kasnog života i rizika od demencije.
3. Istraživači su sproveli sveobuhvatan pregled 16 studija o depresiji kasnog života i pet studija o ranijoj depresiji života (depresija se smatra "ranijim životom" ako je bila prisutna pre 60 godina života). Nakon njihovog pregleda, zaključili su da su osobe koje su imale depresiju kasnog ili ranog života i dva do četiri puta više verovatno da će kasnije razviti demenciju od onih bez depresije.
4. Četvrta studija pokazala je da i depresija i dijabetes tipa 2 predstavljaju znatno veći rizik od razvoja demencije, a da kada su učesnici imali i depresiju i tip 2 dijabetesa, rizik od demencije bio je čak i veći od očekivanog. (Očekivani rizik bi bio dodatak rizika od depresije i dijabetesa, ali je rizik od kombinacije ovih uslova bio još veći.)
5. Još jedna studija je izmerila ukupni volumen mozga, volumen hipokampusa i bele materije starijih odraslih osoba bez demencije. Ovi učesnici su imali simptome depresije, a neki su uzimali antidepresivno liječenje. Upotreba antidepresiva i simptomi depresije bili su odvojeno povezani sa smanjenjem ukupnog volumena mozga , smanjivanjem veličine hipokampusa i povećanjem lezija belih materija u mozgu - od kojih se sve često vidi kod demencije.
Zašto je depresija rizik za demenciju?
Kratak odgovor: Nismo sasvim sigurni. Međutim, znamo da je depresija povezana sa promjenama u mozgu, što bi moglo povećati vjerovatnoću razvoja demencije. Ova ideja podržavaju istraživanja koja pokazuju da je depresija ranijeg života faktor rizika za kasniju životnu demenciju koja se razvija mnogo godina kasnije.
Takođe je moguće da se depresija koja se razvija neposredno pre dementije dijagnostikuje može biti jedan od ranih simptoma demencije, ili može biti odgovor na svest da je teže zapamtiti i obraditi informacije. Drugim rečima, depresija može biti simptom ili reakcija na ranu demenciju.
Pročitajte više: Depresija u demenciji uvek ne izgleda isto. Evo kako ga identifikovati
Sljedeći koraci
- Tražite da detektujete simptome depresije u sebi i vašim najbližima.
- Razgovarajte sa svojim lekarom o lečenju depresije.
- Razmotrite kako lekove tako i lekove koji se ne odnose na lekove za lečenje depresije.
- Zapamtite da je depresija najčešće veoma liječiva, pa nemojte čekati. Dobijanje pomoći može biti najbolje rješenje i za vaše trenutno raspoloženje i osećanja, kao i za dugoročne kognitivne sposobnosti.
Izvori:
Alzheimerovo udruženje. Novi rezime istraživanja: Promene načina života pomažu u smanjenju rizika od kognitivnog pada. Pristupljen 22. novembra 2015. http://www.alz.org/documents_custom/national_abam_press_release.pdf
Britanski časopis za psihijatriju maj 2013, 202 (5) 329-335. Depresija kasnog života i rizik od vaskularne demencije i Alchajmerove bolesti: sistematski pregled i meta-analiza kohortalnih studija zasnovanih na zajednicama. http://bjp.rcpsych.org/content/202/5/329.abstract?sid=8d72d234-156f-44b0-b13f-fce09942f9df
Sadašnje mišljenje u psihijatriji. 2012 Nov; 25 (6): 457-61. Depresija i rizik za demenciju. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22801361
JAMA Psihijatrija . 2015; 72 (6): 612-619. Uticaj depresije i dijabetes melitusa na rizik za demenciju na nacionalnoj kohortnoj studiji zasnovana na populaciji. http://archpsyc.jamanetwork.com/article.aspx?articleid=2272732
Časopis o Alchajmerovoj bolesti. 2012; 30 (1): 75-82. doi: 10.3233 / JAD-2012-112009. Depresivni simptomi, upotreba antidepresiva i zapremine mozga na MRI u populaciji kohorte starih osoba bez demencije. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22377782
Priroda Recenzije Neurologija. 3. maj 2011. godine; 7 (6): 323-331. Depresija i rizik od razvoja demencije. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3327554/
Neurologija 19. avgust 2014. vol. 83 br. 8 702-709. Kliničko-patološka studija depresivnih simptoma i kognitivnog pada u starosti. http://www.neurology.org/content/83/8/702.short
UCI Institut za poremećaje u pogledu memorije i neurološke poremećaje. Prepoznati i liječiti depresiju kako biste smanjili rizik od Alchajmerove bolesti. Pristupljen 22. novembra 2015. http://www.alz.uci.edu/alzheimers-disease/articles-of-interest/behaviors-mindfulness-biomarkets-stem-cells-other-dementia/recognize-treat-depression/