Angioidne linije su stanje mrežnjaka koje karakterišu prelomi i pukotine u Bruchovoj membrani, donjem sloju mrežnjače koji pomaže hranu i neguje nadmoćni sloj fotoreceptora. Bruhova membrana može da zgosti, kalcifikira i počne da se kreće. Pukotine se pojavljuju kao guste, smeđe ili sivke linije koje zrače iz područja oko optičkog nerva. Ovi prekidi mogu prouzrokovati procese bolesti slične makularnoj degeneraciji .
Ko je u opasnosti zbog angioidnih linija?
Iako se angioidne strije mogu pojaviti bez sistemskog uzroka, većina slučajeva je povezana sa elastičnim bolestima tkiva. Do 50 odsto ljudi sa angioidnim streakima ima ili pseudoksantoma elastikum, Pagetovu bolest ili Ehlers-Danolos sindrom.
- Pseudoxanthoma elasticum (PXE) je bolest u kojoj se depoziti kalcijuma i minerala akumuliraju u elastičnim vlaknima u telu. Ovo može uticati na kožu, oči, kardiovaskularni sistem i gastrointestinalni sistem. Elastična vlakna su sastavni deo vezivnog tkiva koji obezbeđuje fleksibilnost i čvrstoću u našem telu.
- Pagetova bolest je stanje koje karakteriše kostni deformitet koji je uzrokovan prekidom u procesu regeneracije kostiju, a kost počinje da se zamjenjuje bržom brzinom nego normalno. Kosti mogu postati proširene i slabe.
- Ehlers-Danlosov sindrom je rijetki genetski poremećaj koji utiče na kolagen u našem telu. Ljudi sa Ehlers-Danlos-om mogu imati nekoliko različitih problema sa očima, uključujući keratokonus, visoku miopiju, otklanjanje mrežnjače, dislokaciju sočiva i angioidne linije.
Zašto Angioid Streakovi uzrokuju gubitak vizije?
Kada se razbijanje pojavljuje u donjim slojevima mrežnice, slojevi više ne mogu pravilno hraniti fotoreceptorske ćelije. To dovodi do curenja tečnosti i nedostatka kiseonika. Choroidalne neovaskularne mreže (fine mrežice krvnih sudova i fibroznog tkiva) zatim počinju formu.
Ove mreže mogu izazvati više krvarenja i ožiljka u makuli. Ova formacija je slična onome što se ponekad dešava sa makularnom degeneracijom. Može doći do značajnog gubitka vida.
Tretman
Nažalost, nemoguće je napraviti angioidne linije. Godišnje preglede očiju treba da obavlja optometrist ili opšti oftalmolog da bi proverili razvoj neovaskularnih mreža i drugih povezanih znakova. Ukoliko dođe do te mere, bićete upućeni na specijaliste retinalnog leka za lečenje, što može uključiti upotrebu lasera za zaustavljanje progresije. Hirurško uklanjanje neovaskularnih mreža takođe je izbor terapije, kao i fotodinamička terapija. Ponekad neovaskularne mreže će iscuriti tečnost ili krv. U ovom slučaju koriste se novi lekovi koji se zovu antivaskularna endotelna antitela i pokazali su neki veliki uspeh. Ostali pacijenti mogu biti tretirani sa lekovima protiv vaskularnog endotelnog faktora rasta (VEGF) i pokazali su pozitivne rezultate. Ovi lekovi se injektiraju direktno u oko. Iako ovi noviji lekovi dobro funkcionišu, oni često moraju biti injektirani više puta, jer se neovaskularizacija često ponavlja kod pacijenata sa angioidnim prugama.
Šta biste trebali znati o angioidnim nizovima
Ljudi sa angioidnim prugama imaju krhko oko, stavljajući ih na veći rizik od horoidalne rupture i subretinalnog krvarenja ako prolaze kroz traumu oko.
Dakle, zaštita očiju je neophodna. Polikarbonatna sočiva treba da budu propisana jer su oni najrepastičniji materijali sočiva. Posebne zaštitne naočare treba nositi tokom sporta u kontaktu.
Izvor:
Alexander, Larry J. Primarna njega posteriornog segmenta, drugo izdanje. Appleton & Lange, 1994, str. 300-301.