Belova paraliza i moždani udar

Bellova paraliza je najčešća vrsta slabosti lica i često je zbunjena kapom. Ako ste dijagnozirani sa Bellovom paralizom, najverovatnije imate nekoliko važnih pitanja o tome šta da očekujete.

Da li je Bellova paraliza moždani udar?

Ako vam je lekar dijagnozirao Bellovu paralizu, onda vam ne treba brinuti o moždanom udaru.

Većinu vremena, slabost jedne strane lica se ispostavlja kao Bellova paraliza, ali važno je da znate da slabost lica može biti moždani udar ili neko drugo neurološko stanje.

Ako je jedna strana lica slaba, vaš lekar će vas ispitati kako biste proverili uzroke slabosti lica, kao što je moždan udar ili tumor ili infekcija. Vaš doktor neće zvati Bellovu paralizu ako ne isključi te druge ozbiljnije uzroke.

Najveća razlika između Bellove paralize i moždanog udara je u tome što ako imate Belovu paralizu, čitava cela strana lica mora biti slaba, uključujući i čelo, kapak, obraz i jednu stranu usta.

Ako udari uzrokuju da jedna strana lica postane slaba, najčešće očekujete da ćete doživeti obaranje usta, obaranje obraza i probleme pri otvaranju ili zatvaranju kapaka, ali bi vam najverovatnije imali mogućnost da pomerate čelo. Kada udari uzrokuju slabost jedne strane lica, obično postoje i drugi simptomi kao što su vrtoglavica ili glavobolja ili slabost ruke. Udar je obično mnogo ozbiljniji od Bellove paralize jer je moždani udar mozga, dok je Bellova paraliza uzrokovana privremenim problemom nerva.

Da vidim doktora?

Ako bilo koji deo vašeg lica postane slab ili opušten, treba da vidite doktora. Čak i ako pogledate svoje simptome na Internetu ili ako vam prijatelj ili član porodice kaže da izgledate kao da imate Bellovu paralizu, ipak bi trebalo da budete sigurni da ćete odmah dobiti pažnju zdravstvenog radnika.

Vaš lekar bi možda uradio neke medicinske testove kako bi utvrdio da li imate Bellovu paralizu ili neki drugi neurološki problem, ali ponekad je jasno da imate jednostavnu Bellovu paralizu na osnovu vašeg detaljnog neurološkog i fizičkog pregleda, a možda ne morate imati mnogo medicinskih ili testovi slike.

Šta je Bellova paraliza?

Bellova paraliza je neobjašnjiva slabost facijalnog nerva, što je nerv koji kontroliše pokret lica. Nervni čvor često se naziva sedmi kranijalni nerv. Bellova paraliza se razvija prilično brzo i može biti stresna i zastrašujuća zbog dramatične promene u izgledu lica, ali se često poboljšava samostalno u roku od nekoliko mjeseci.

Ponekad, nakon epizode Bellove paralize je u velikoj mjeri riješeno, možda ćete imati mala slabost lica koja traju već godinama ili možete doživjeti blago trepavljenje lika koje traje mjesecima.

Bellova paraliza utiče na jednu stranu lica i može izazvati i neke probleme s vašom sposobnošću da probate hranu ili da proizvodite suze. Neki ljudi sa Bellovom paralizom doživljavaju bol u uhu uz slabost lica.

Bellova paralizacija je češća kod odraslih nego kod dece i nije znak bilo kakvog ozbiljnog zdravstvenog problema. Ako ste ikada imali Bellovu paralizu, to ne znači da imate veći rizik od moždanog udara.

Postoje lekovi koji mogu pomoći ubrzavanju vašeg oporavka, kao što su protivnetni steroidi, koji se povremeno koriste za perzistentne ili teške situacije. Kapljice za oci su najčešće korišćeni lekovi za Bellovu paralizu, jer vaše oko može postati suho, crveno ili srbenje ako ne možete da zatvorite kapak zbog slabosti. Neki ljudi koriste noćni pečat za sprečavanje iritacije, ali možete odlučiti da li želite ili ne želite koristiti zaštitu za oči na osnovu sopstvenog nivoa udobnosti očiju.

Šta uzrokuje Bellovu paralizu?

Ponekad se Bellova paraliza pokreće virusom, upalom ili stresom. Ali većinu vremena, nemoguće je precizirati tačan uzrok Bellove paralize.

Najvažnije je imati na umu da, dok Bellova paraliza nije opasno zdravstveno stanje, morate tražiti stručnu medicinsku pomoć kako biste osigurali tačnu dijagnozu i sprečili ozbiljnu iritaciju oka.

> Izvori:

> Neurologova dilema: sveobuhvatni klinički pregled Bellove paralize, sa naglaskom na trenutne trendove upravljanja, Zandian A, Osiro S, Hudson R, Ali IM, Matusz P, Tubbs SR, Loukas M, Medicinski Monitor, januar 2014